Svi smo bar jednom čuli za neko mitsko biće iz ove dvije mitologije. Bez obzira da li smo ih učili u školi, čitavši Ilijadu i Odiseju ili smo gledali Vikinge, ili nešto treće – obje mitologije su nam poznate. Nekima malo više grčka, jer se, priznajemo, češće spominje. Onima koji su zaluđeni Torom i Odinom – mislim da je sasvim jasno. U svakom slučaju, obje mitologije su veoma stare i predanja o njima se prenose s generacijski u narodu kome pripadaju.  

Šta je to zapravo mitologija?  

Mit je priča koja govori o natprirodnim bićima, njihovim djelima, natprirodnim moćima, a u njegovoj osnovi se gotovo uvijek nalazi neki istinit događaj.  

Mitologija je zapravo skup priča, legendi, tačnije mitova koji su nastali unutar jednog naroda ili određenog istorijskog perioda. Ona istovremeno označava i nauku koja se bavi proučavanjem sadržaja mitova, njihovog porijekla i značenja.  

Grčka mitologija  

Jedna od najstarijih i najpoznatijih je grčka mitologija. Ona uglavnom prati živote bogova, polubožanstava i heroja, a njeno porijeklo potiče još iz antičke Grčke. Grčka mitologija govori i o nastanku svijeta, pa su prema predanjima stari Grci vjerovali da je u početku postojao samo Haos iz koga je nastala Gea(zemlja). Gein sin, ujedno i partner bio je Uran(nebo). Njihova djeca bili su Titani, od kojih jedan Kronos (najpoznatiji nama svima kao Zevsov otac). Kronos je progutao svoju djecu kako bi ih spriječio da mu preotmu vlast. Međutim njegova žena Rea, sakrila je Zevsa omogućivši mu tako d a uradi ono od čega je Kronos strahovao.  

Zevs je vrhovni bog, koga negdje čak navode kao boga nad bogovima. Božanstva u grčkoj mitologiji izgledaju isto kao i ljudi. Imaju mane i vrline, dobre i loše strane. Glavna razlika između božanstava i ljudi je to što su bogovi besmrtni, gotovo neranjivi, sposobni da preuzmu različite oblike i budu nevidljivi, kao i to što su sposobni brzo da putuju sa jednog mjesta na drugo. 

 Bogovi se dijele na one višeg i nižeg ranga, a kome rangu će pripasti koji bog, najviše zavisi od njihovog uticaja i značaja, te koliko će ljudi poklanjati pažnje tom božanstvu. Postoji 12 vrhovnih bogova koji žive na planini Olimp. Mimo njih su još mnogi značajni poput Hada (bog podzemnog svijeta) koji iako je jedan od značajnijih, ne spada u 12 glavnih. 12 bogova višeg ranga čiji dom je bio planina Olimp su: Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Hermes, Atina, Apolon, Artemida, Afrodita, Hefest, Ares i Dionis.  

Nordijska mitologija 

Nordijska mitologija zapravo predstavlja dio jedne veće cjeline – germanske mitologije. Međutim, za razliku od ostatka germanske mitologije, nordijska je dosta popularizovana i čak se češće koristi naziv nordijska, a da se pri tome misli na germansku, nego što je to obrnut slučaj. 

Svi izvori o njoj potiču iz perioda kada je pokrštavanje skandinavskih naroda uveliko otpočelo, te su zapisi načinjeni od strane tada pokrštenih pripadnika skandinavskih naroda.   

Prema nordijskoj mitologiji postoji 2 vrste bogova: Asi – bogovi rata i Vani – bogovi zdravlja, blagostanja i plodnosti. Iako je u početku postojala netrpeljivost između njih, sklopivši primirje, počeli su da sarađuju jedni sa drugima. Jedan od devet svjetova Igdrasila (Yggdrasila – drvo svjetova), ujedno i dom božanstava Asa bio je Asgard čiji je vladar bio Odin. Unutar Asgarda se nalazi i Vallhala (palata) – dom palih heroja, u koji odlaze samo odabrani. Zbog toga je najveća čast za vikinga da pogine u toku bitke, boreći se časno, kako bi otišao u Valhallu.  

Nordijska mitologija je poznata po najavljivanju posljednje bitke bogova – Ragnaroka i ujedno i kraja svijeta. Prema predanju, doći će do posljednje bitke između bogova i zla, koja će prouzrokovati smrt samih bogova. Iako se najavljuje kao kraj svijeta – svijet će ipak ostati. Nakon Ragnaroka će se uspostaviti novi poredak. Neki bogovi će vaskrsnuti iz mrtvih i zauzeti mjesto onih koji su vladali prije njih.  

Šta spaja, a šta razdvaja grčku i nordijsku mitologiju?  

I u jednoj i drugoj postoje bogovi, heroji, mitovi kojima se šalju različite mudre poruke ljudima. Međutim, koja je to razlika ove dvije mitologije osim njihovog porijekla?  

Osim imena bogova(očekivano) budući da ove dvije mitologije potiču sa različitih govornih područja, one se razlikuju i po broju božanstava. Grčka mitologija, za razliku od nordijske broji mnogo više bogova. Takođe, vrhovni bog u grčkoj mitologiji se razlikuje od vrhovnog boga u nordijskoj. Zevs i Odin iako slični, imaju svoje razlike. Zevs je bog neba i groma. Spram njega, Odin bog rata i mudrosti, pripisuje mu se da je bio bog poezije, lova i čarolije. 

Razlika je i što iako su božanstva i jedne i druge mitologije slična ljudima, nordijska mitologija ipak u tome prednjači. Nordijski bogovi su u stanju da ogladne, povrijede se ili čak umru – što nije slučaj sa bogovima sa Olimpa. 

Bića pored bogova, polubožanstava i heroja koji postoje u ovim mitologijama se itekako razlikuju. U nordijskoj mitologiji se često sreću, patuljci, vile i divovi. U grčkoj mitologiji su nam poznate nimfe poput Tetide, ili gorgone kao što je Meduza.  

Grčki mitovi su značajno stariji od nordijskih. 

Bez obzira na to šta vam se više dopada i koja božanstva su vam „bliža“ i „draža“ jedno je sigurno – obje mitologije sa sobom nose priče o moralnosti i hrabrosti njenih pripadnika. Svaka mitologija je posebna na svoj način, ali ih spaja istinita priča i pouka koja se krije unutar svake od njih. Bilo da je riječ o Posejdonu, ili Toru, bez obzira da li glavnu ulogu zauzima Afrodita ili Freja, dubljim zalaženjem u same mitove krije se priča o ljudskoj prirodi i onome šta je čovjek zapravo.  

Predstavljeno kroz metaforu, pomaže ljudima da svoju čovječnost posmatraju kroz slike lijepih vila, vrijednih patuljaka, bogova koji obasjani suncem ispijaju svoj nektar, čineći tako različite aspekte naše prirode predstavljenim na veličanstvene i domišljate načine.  

Ako želite da se nađete u našim rubrikama i dobijete priliku da podelite svoje priče i prilike ili ljudi iz vašeg okruženja, pišite nam na našim društvenim mrežama Instagram, Facebook, LinkedIn ili putem mail-a contact@pokrenise-mladi.org. 

#Pokreni se!

*Tekst je pripremila i kreirala Isidora Radan , Kreator tekstualnog sadržaja.