Stres predstavlja odnos između čovjeka i njegove okoline, pri čemu on smatra da nema kapacitete da se izbori sa izazovnim i prijetećim aspektima okoline, što na kraju dovodi do promjena u psihofiziološkoj ravnoteži čovjeka.

Ovo je samo jedna od mnogobrojnih definicija stresa.  

Različiti događaji kod nas mogu da izazovu stresnu reakciju. Prilikom pominjanja stresa obično mislimo na neke negativne okolnosti i događaje koji nas okružuju, a istina je da i neki pozitivni događaji mogu da izazovu stres.

Međutim, kada se radi o negativnim događajima koji nam stvaraju stres,  kako njihovo dugotrajno dejstvo može da ima negativne posljedice po nas?  

Razlog je poprilično jednostavan: kada se osoba nađe u stresnoj situaciji ona će upotrijebiti svoje emocionalne, kognitivne, fiziološke kapacitete kako bi se izborila sa njim. Poznato je da postoje 3 faze stresne reakcije:  

• 1. Faza alarma – Pojačava se lučenje adrenalina, ubrzavaju otkucaji srca, šire zjenice, pojačava tonus mišića. Sve ove promjene pripremaju organizam za borbu ili bijeg. Ona u prosjeku traje od nekoliko sati, do nekoliko dana.  
• 2. Faza otpora – organizam nastoji da se odupre izvoru opasnosti, pružajući konstantan otpor. Ukoliko se organizam ne vrati u normalno stanje, dolazi do treće faze iscrpljenosti
• 3. Faza iscrpljenosti – nastaje ukoliko se nakon dužeg vremenskog perioda organizam ne uspije oduprijeti izvoru opasnosti. Zbog narušene homeostaze, dolazi do različitih psihofizičkih oboljenja – psihosomatskih bolesti. Slabi imuntet čovjeka, te on postaje „laka meta“ za različite bolesti.

Šta sve izaziva stres?

Najčešća podjela stresnih situacija je na 4 kategorije:  

1. Velike životne promjene – gubitak bliske osobe, razvod, gubitak posla, selibda u drugi grad, završetak škole, vjenčanje, rođenje djeteta, sve ovo predstavlja značajne životne prekretnice koje ostavljaju traga na naše funkcionisanje. Bez obzira da li je riječ o lijepom ili nekom ne baš najsrećnijem događaju, istina je da i jedan i drugi mogu da izazovu snažnu stresnu reakciju kod nas, i ukoliko na vrijeme ne pronađemo adekvatne načine da se izborimo sa tim, može doći do narušavanja našeg zdravstvenog stanja.  

2. Hronični stresni događaji – dugotrajna bolest ili finansijske teškoće ili porodična neslaganja, su takođe jedan od značajnih izvora stresa. Ovakvi događaji duže traju, i smatra se da ostavljaju veće posljedice nego prva grupa

3. Traumatski događaji – lični traumatski događaji, prirodne katastrofe i ratna dejstva. Ovakvi događaji mogu da dovedu do razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja u određenim slučajevima. Poznato je da se PTSP najčešće javlja kod vojnika, međutim ljudi koji prožive neku ličnu ili prirodnu katastrofu, takođe mogu da razviju PTSP.  

4. Svakodnevne stresne situacije – iako se ovdje radi o blažim oblicima stresa, konstantnim nagomilavanjem stresnih događaja može da dođe do preplavljivanja, što takođe može dovesti do različitih psihosomatskih oboljenja.

Koji su negativni efekti stresa na naše funkcionisanje?

On je jedan od faktora koji dovodi do nastanka kardiovaskularnih bolesti, poput povišenog krvnog pritiska. Takođe, neki podaci potvrđuju povezanost stresa i infarkta, naglašavajući da su nekoliko sati prije nego što su doživjeli infarkt, bolesnici bili izloženi snažnom stresu.

Zbog stresa dolazi do neravnoteže u čovjekovom organizmu, što za posljedicu ima pad imuniteta. Takva osoba u većoj mjeri postaje podložna čestim prehladama, virusima i drugim bolestima. Povećava se učestalost infekcija respiratornih organa, autoimunoloških bolesti i karcinoma.

Astma je takođe jedan od produkata stresa koji ima svoje dejstvo u opstrukciji disajnih puteva osobe. Kod asmatičara je uočen i veći nivo stresa, anksioznosti, straha i panike, nego kod ostatka populacije. Jedna od sve češćih bolesti današnjice je i dijabetes, u čijem nastanku stres pronalazi svoje mjesto. Ono što je karakteristično ovdje jeste da nije samo stres taj koji utiče na dijabetes, nego i dijabetes daje svoj doprinos stresu. Stres utiče na nivo šećera u krvi, dok dijabetes utiče na psihičke manifestacije stresa u vidu negativnog raspoloženja ili doživljaja straha.  

Dejstvom stresa nastaju značajne promjene i u našem svakodnevnom funkcionisanju. Povećanje mišićne napetosti, znojenja i umora – samo su neke od negativnih posljedica stresa. Javljaju se sve češće glavobolje i osoba je hronično iscrpljena. Na psihičkom planu, može da dovede do depresivnog raspoloženja, povećane anksioznosti i razdražljivosti. Uočava se pad efikasnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a kod adolescenata je moguće da dođe do ispoljavanja agresivnog ponašanja.

Stres ima uticaja i na promjene na koži – stoga nemojte se iznenaditi kada vam sljedeći put iskoči bubuljica za vrijeme ispitnog roka.  

Da li je moguće izbjeći stres?

Naravno da ne! Stres je sastavni dio života, i kao takvog – nemoguće ga je izbjeći. Ono što možete uraditi, jeste pronaći najbolje načine da se izborite sa njim. Stres može ozbiljno narušiti naše zdravlje, dovesti do pojave različitih bolesti i značajno oslabiti naš organizam. Zbog toga je potrebno je razviti adekvatne mehanizme otpornosti na stres, kako bismo smanjili njegovo dejstvo na naš organizam i time izbjegli njegove negativne efekte.

Ako želite da se nađete u našim rubrikama i dobijete priliku da podelite svoje priče i prilike ili ljudi iz vašeg okruženja, pišite nam na našim društvenim mrežama Instagram, Facebook, LinkedIn ili putem mail-a contact@pokrenise-mladi.org. 

#Pokreni se!

*Tekst je pripremila i kreirala Isidora Radan , Kreator tekstualnog sadržaja.