Crna Gora je međunarodni Dan mladih dočekala sa poraznim statistikama. Još od 2015, prema podacima Centra za građansko obrazovanje, preko 50% populacije između 15 i 30 godina želi da svoj život nastavi van Crne Gore. Neka najnovija istraživanja pokazuju da je taj broj prerastao dvije trećine. Osnovni razlog, kao u čitavom regionu, jeste nepovoljna ekonomska situacija, no, omladina taj uzrok vidi tek kao posledicu niza drugih faktora. Po pomenutim istraživanjima, mladi ljudi krive, državu za nemaran odnos prema njima, krive politički establišment za vještačko izazivanje nacionalnih podjela i ostalih tenzija, i ukidanje demokratije, te medije za političku pristrasnost i koruptivnost.
U skladu sa tim, Mreža za mlade – kao krovna organizacija svih omladinskih NVO – napravila je prvu proslavu Dana mladih, koja je posebna po tome što je bila i prvi događaj te vrste prilikom kog je sva pažnja bila usmjerena ka mladim ljudima. Radionice su držali veterani/ke za položaj mladih u Crnoj Gori, upoznajući okupljenu omladinu sa osnovama omladinske politike.
Ružica Laković (18), bivša administratorka omladinskih poslova pri Ministarstvu sporta u Pljevljima, na proslavu sa sestrom i prijateljima. Premda smatra da je dan mladih svaki datum u godini, njoj je beskrajno drago što je organizovana ova manifestacija:
„Promovišući i obrađujući najbitnije teme za nas mlade kroz niz radionica, Mreža za mlade Crne Gore, omogućila nam je kvalitetan i raznovrstan program povodom našeg dana. Nadam se da će ovo biti samo početak jedne tradicije, koja će uticati na cijelo društvo i pokazati svima da smo mi kao mladi jedan od najbitnijih činila istog, te da omladinski aktivizam, volonterizam i djelovanje mladih ovo društvo vodi u neku ljepšu i bolju budućnost.”
Spor napredak u prošloj deceniji
S obzirom na to da je ovo bilo „probijanje leda”, organizatori su zadovoljni brojem posjetilaca i kvalitetnim danom. Jedna organizatorki, licencirana omladinska aktivistkinja i članica UO Mreže Jelena Fušić se osvrnula na proteklu deceniju:
-Od 2013. godine pa do sada, sa stanovišta institucionalizacije i zakonodavnog uređenje, dobili smo Zakon o mladima, formirano je Ministarstvo koje u svom nazivu dodalo mlade, u 11 opstina formirani su omladinski servisi, koji su obezbijedili jedan dio potrebnih prostora za mlade, i nude sadržaj i podršku za njih kroz različite aktivnosti.” Stanje, kako navodi, nije idealno, ali se nada da će novi Zakon o mladima odgovoriti na većinu spornih pitanja. U odnosu na 2013, ne primjećuje velike promjene, jer se oni i dalje suočavaju sa istim problemima, poput loše ekonimske situacije i izmanipulisanosti mladih ljudi, što podstiče razočarenje i želju za odlaskom.
No, uprkos tome, ona smatra da nije kasno da sistem reaguje i prepozna ih kao prioritet, te zaključuje:
„Mi mlade moramo posmatratiti sire i oni moraju biti međusektorsko pitanje, i bez međusektorske saradnje sporo i teško ćemo stvoriti sigurno, perspektivno okruže u kojem će mladi željeti da ostanu, razvijaju se i daju doprinos zvojoj zajednici.”
Izostanak edukacije kao problem omladinskog rada
Jelenina koleginica, Sara Borančić, generalna sekretarka Mreže, dijeli mišljenje o položaju mladih:
„Inače sam u kontaktu sa mladima koji su motivisani i aktivistički nastrojeni, i svakako smatram da mladi jesu aktivni, te da imaju svoje stavove po pitanju mnogobrojnih tema koje ih se tiču. Sa druge strane ne postoji modalitet koji bi mladima omogućio da sve ideje i stavove prenesu donosiocima odluka, pa te ideje često ostaju u krugovima prijatelja, a mladi dobiju etiketu neaktivnih i nezainteresovanih članova društva. Mladi jesu aktivni, ali sistem često postavi prepreke koje ih načine ne pasivnima, već obeshrabrenima i nepovjerljivima.”
Ona prepreke u radu sa mladima, vidi i u mentalitetu i u sistemu:
„Kada je u pitanju omladinski rad jeste nedostatak edukacija i obrazovanja o ovoj temi. U našoj zemlji nemate programe gdje možete steći licencu omladinskog radnika i omladinske radnice, pa samim tim nekako i ovo postaje jedna djelatnost samoukih. Sledeći izazov vidim u nestandardizovanom radu sa mladima, nepostojanju sistema i kontrole, koji bi pratili i postavljali kriterijume ovoj djelatnosti. Na kraju, ono najmilije – mentalitet. Ne postoje društvena podrška, ohrabrenje i uopšte fali edukacije o neformalnom obrazovanju i aktivizmu.”
Događaj je okupio preko 150 mladih ljudi iz čitave zemlje, mahom mlađih od dvadeset godina. Na skupu su se čule poruke i želje koje bi se mogle sublimirati kao zahtjev za boljim i pravednijim društvom. Na kraju je bio planiran koncert, odložen zbog tragedije koja je zadesila Cetinje, pa stoga NVO “Pokreni se, mladi!” ovim putem izražava iskreno saučešće porodicama nevino nastradalih žrtava, i brz oporavak preživjelima.
Ako želite da se nađete u našim rubrikama i dobijete priliku da podelite svoje priče i prilike ili ljudi iz vašeg okruženja, pišite nam na našim društvenim mrežama Instagram, Facebook, LinkedIn(mada tu smo negde i na Twitter-u) ili putem mail-a contact@pokrenise-mladi.org.
#Pokreni se!
*Tekst je pripremio Sreten Ćeranić, urednik i tekstualnog sadržaja.