Tko, što? Nominativ. Kolerik.
Kada razmotrimo četiri osnovna tipa osobnosti – uz sangvinika, flegmatika i melankolika – susrećemo i ovaj jedinstveni tip, često popraćen živim emocijama i intenzivnim reakcijama.
Kada bismo ovaj temperament povezali s kemijskim elementom, bio bi to kalij. Ako bismo ga personificirali, Margaret Thatcher bi vjerojatno bila izvrsno odgovarajući primjer.
U pet riječi: reaktivan, pomalo nestabilan, ambiciozan, tvrdoglav, neobuzdan.
Ako i sami pripadate koleričnom tipu, već znate koliko življenje s ovakvom osobnošću može biti izazovno. Ako pak dijelite životni prostor s jednim takvim pojedincem, osim ako ste potpuna flegma, moram izraziti suosjećanje.
Kolerični temperament nosi sa sobom napetost, igre živaca koje su gotovo neizbježne i moguće situacije koje vas doslovno mogu izludjeti. No, kako oni vas, tako i vi njih – pa i prije, naročito kad se usudite izraziti suprotstavljajuće mišljenje.
Ovaj članak neće nabrajati klasične karakteristike koleričnog temperamenta, niti će vas učiti kako ih prepoznati.
Umjesto toga, fokusiraćemo se na strategije za one koji već prepoznaju ovu osobnosnu crtu u sebi. Treba napomenuti da rijetko tko isključivo pripada jednom tipu osobnosti. Dominantna je često jedna, no rijetko se događa da su ostali tipovi potpuno odsutni.
Strategije za unutarnju harmoniju kod kolerika
- Duboko disanje: Iako se često čini kao kliše, duboko disanje ima dubok utjecaj. Prakticirajte svjesno disanje. Udahnite polako, zadržite dah nekoliko trenutaka, a zatim polako izdahnite. Ova tehnika pomaže fokusirati um i smiriti tijelo.
- Vježbe opuštanja: Učenje tehnika opuštanja poput meditacije, joge ili progresivne relaksacije može vam pomoći da se bolje nosite sa stresom i emocijama. Redovita praksa ovih tehnika može pomoći da se osjećate smirenije i uravnoteženije.
- Postavljanje granica: U redu je ako sve ne odradimo u jednom danu i ostavimo nešto za sutra, na primjer, odlučite sami sa sobom da poslije 18 sati više nećete odgovarati na e-mailove koji mogu čekati do sljedećeg dana. Uzimajte i više pauza, ako je potrebno, kako biste izbjegli izgaranje i nemojte od ”buhe raditi slona”.
- Pauza prije reakcije: Kada se nađete u situaciji koja vas frustrira, prije nego što reagirate impulzivno, pokušajte napraviti malu pauzu. Duboko udahnite i razmislite o svojoj reakciji. Ovo će vam dati vremena da se smirite i razmislite o tome kako želite odgovoriti. Najčešći razlog mnogih konflikata je prebrza reakcija, a to je najčešće zbog toga što ne znate kontrolirati svoje emocije.
- Rad na samopouzdanju: Zvuči kao da nije povezano, ali zapravo ljudi koji imaju manjak samopouzdanja imaju veću tendenciju osjećati frustraciju i nemoćnost. Trenutak u kojem osvijestimo tko smo mi i kada prepoznamo naše vrijednosti je ujedno trenutak kada dobijemo na samopouzdanju, što je, vjerovali ili ne, povezano s načinom na koji izražavamo emocije ljutnje.
- Razumijevanje perspektive: Pokušajte se staviti u cipele druge osobe i razmislite o njihovoj perspektivi. Ponekad ljutnja može proizaći iz nedostatka razumijevanja ili pretpostavki. Razgovor i empatija prema drugima mogu pomoći da se bolje nosite s konfliktnim situacijama.
- Komunikacija: Pokušajte artikulirati svoje emocije i misli na konstruktivan način. Umjesto da izražavate frustraciju, pokušajte koristiti izjave koje opisuju kako se osjećate i kako želite da se osjećate.
- Fizička aktivnost: Redovita tjelesna aktivnost može vam pomoći osloboditi stresa i napetosti. Vježbanje može imati pozitivan utjecaj na vaše raspoloženje i sposobnost kontroliranja emocija jer tijekom vježbanja tijelo oslobađa toksine.
Ako želite da se nađete u našim rubrikama i dobijete priliku da podelite svoje priče i prilike ili ljudi iz vašeg okruženja, pišite nam na našim društvenim mrežama Instagram, Facebook, LinkedIn ili putem mail-a contact@pokrenise-mladi.org.
*Tekst je pripremila i kreirala Matea Mlačak, novinarka Redakcije “Veritas”