Sve češće čujemo da je neka mlada osoba počinila suicid jer je bila meta digitalnog nasilja. U posljednje vrijeme, veliki broj školaraca i adolescenata, pa čak i odraslih osoba se suočava sa cyberbullying-om. Pojam cyberbulling-a ili prevedeno na naš, sabjer nasilja je gotovo postao dio naše svakodnevice.  

Cyberbullying ili sajber nasilje predstavlja zlostavljanje upotrebom digitalne tehnologije. Ono može da se odvija preko društvenih mreža ili slanjem SMS poruka. Pojedinac ili grupa ljudi mogu preko  društvenih mreža i različitih digitalnih platformi da maltretiraju drugu osobu, nanoseći joj štetu. Osoba koja je meta zlostavljanja najčešće je uplašena i zabrinuta za svoju sigurnost. Kod cyberbullying-a nije potrebno ponavljanje postupka kako bi se on smatrao nasiljem. Dovoljno je da materijal koji šteti žrtvi, ostane na nekoj društvenoj mreži ili uređaju i na taj način nastavi da povrijeđuje osobu. 

Učestalost sajber nasilja je u posljednje vrijeme znatno veća od klasičnog oblika nasilja „licem u lice“. Razlog tome je, ne samo velika dostupnost tehnologije i interneta, nego i mogućnost anonimnosti na društvenim mrežama, forumima i sl. Za razliku od stvarnog života, na internetu je moguće u potpunosti sakriti svoj identitet, staviti lažno ime, lažnu sliku, lažirati broj godina i mjesto stanovanja. Cyberbullying ne mora doći od strane nama poznate osobe. Ljudi mogu biti izloženi nasilju na društvenim mrežama od potpunih neznanaca. 

Koji su najučestaliji oblici sajber nasilja? 

Smatra se da cyberbullying ima dva oblika: direktni i posredni napad. 

Najzastupljeniji oblici direktnog napada  su sledeći:  

1. Lažiranje identiteta, predstavljanje sebe kao druge osobe 

2. Širenje laži, dezinformacija ili nedozvoljeno objavljivanje ličnih informacija o nekoj osobi 

3. Ismijavanje osobe na društvenim mrežama, ostavljanje uvredljivih i neprijatnih komentara ispod njenih objava, slika ili videa 

4. Izbacivanje iz određenih grupa na društvenim mrežama ili ignorisanje osobe 

5. Podsticanje mržnje prema toj osobi, nedozvoljeno postavljanje njenih eksplicitnih fotografija, videa ili poruka 

6. Krađa profila  

7. Uhođenje osobe pomoću društvenih mreža i interneta  

Posredni napad podrazumijeva napadanje žrtve preko treće osobe, koja nije ni svjesna da služi kao sredstvo za maltretiranje druge osobe. Ova vrsta nasilja se smatra najopasnijom, jer može da uključuje više ljudi i teško je da se otkrije krivac za to što se dogodilo. 

Kako prepoznati da li je neko žrtva cyberbulling-a? 

Mnogobrojni su znakovi na osnovu kojih je moguće prepoznati žrtvu cyberbulling-a. Ukoliko je osoba žrtva digitalnog nasilja, smanjiće se vrijeme koje provodi za računarom, telefonom ili na društvenim mrežama. Osoba može postati razdražljiva nakon što je provela određeno vrijeme na društvenim mrežama, a nerijetko se desi da se počne povlačiti i zatvarati u sebe ili da izbjegava korišćenje telefona i računara u prisustvu drugih. Često se desi da poslije nekog vremena „surfanja“ po internetu, osoba postane anksiozna ili uznemirena, počne da se svađa ili u potpunosti izbjegava komunikaciju sa drugim ljudima.  

Sajber nasilje može nanijeti veliku štetu žrtvi, ukoliko se ne spriječi na vrijeme. Dodatno otežavajuće okolnosti za žrtvu su to što nasilnik može da sakrije svoj identitet i bude potpuno anoniman na internetu, zbog čega je teško utvrditi ko se krije iza lažnog imena. Sajber nasilnicima je omogućeno da spopadaju žrtvu 24 časa dnevno, kao i prostor u kome se žrtva ne može sakriti. On može svakodnevno da pravi nove profile kako bi je mučio, ili može čak i da preuzme njen profil kako bi sa njega slao uvredljive poruke i komentare. 

Koje su posljedice nasilja na internetu?  

Posljedice mogu biti veoma ozbiljne i ostaviti značajan trag na čovjekovo mentalno, ali i fizičko zdravlje. Moguće ih je podijeliti u tri grupe:  

Fizičke posljedice – promjene u apetitu (slabije jede ili jede prekomjerno), narušen ritam spavanja, osjećaj iscrpljenosti, oslabljen imunitet, konstante glavobolje i sl. 

Psihičke i emocionalne posljedice – osoba osjeća nesigurnost, bijes, ljutnju zbog toga što joj se događa. Konstantno je uznemirena i napeta, a karakteriše je i gubitak interesovanja za stvari oko sebe, te pad koncentracije. 

Socijalne posljedice – osoba se povlači u sebe, ne želi da ide u školu, izbjegava prijatelje ili pak doživljava odbacivanje od strane samih prijatelja, zbog toga što joj se događa. Sve ovo može da dovede do ozbiljnijih psihičkih poremećaja, poput anksioznosti, depresije, te suicidalnih misli ili čak samog suicidalnog akta. 

Zbog toga je vrlo značajno znati prepoznati cyberbulling i potražiti pomoć.  

Kako se boriti protiv cyberbulling-a? 

Ako osjećate da ste žrtva nasilja na internetu ili društvenim mrežama, veoma je važno da se obratite nekome za pomoć. Izbjegavanje razgovora o tome može veoma negativno da utiče na vaše zdravlje i da naruši vaše odnose sa bliskim ljudima. Digitalno nasilje je prisutno uvijek i svuda, i svi korisnici interneta mogu da budu potencijalne žrtve nasilja. Stoga je vrlo značajno prepoznati ga, kako bi bili u mogućnosti reagovati na vrijeme i izbjeći nanošenje štete bilo vama, bilo drugoj osobi. Upravo zato, treba istaći neke bitne korake u borbi protiv cyberbullying-a: 

• Ako prepoznate da ste žrtva nasilja potražite pomoć nekoga ko vam je blizak i u koga imate povjerenja. Bilo da su to prijatelji, partneri ili roditelji, veoma je značajno da niste sami u tome što vam se događa. Bitno je da postoji neko ko će vam biti podrška i pomoći vam u rješavanju tog problema. U školi se uvijek možete obratiti stručnom licu poput pedagoga ili psihologa.  
• Ukoliko se nasilje odvija na društvenim mrežama, bilo bi dobro blokirati nasilnika i prijaviti ga društvenoj mreži na kojoj se nasilje odvija. Društvene mreže imaju odgovornost prema svojim korisnicima i dužni su da vam pruže zaštitu. 
• Potrebno je prikupiti dokaze u vidu neprimjerenih fotografija, poruka, videa, koji potvrđuju da ste bili žrtva nasilja. Takođe, vrlo je bitno identifikovati nasilnika ukoliko je to moguće, kako bi se maltretiranje zaustavilo. 
• Ukoliko nasilje ne prestane, tada je najbolje potražiti pomoć policije i prijaviti nasilje.  

Sve veći broj mladih je izložen cyberbullying-u. Zato je vrlo bitno podići svijest o tome šta je zapravo cyberbulling i kakvu on štetu može nanijeti drugoj osobi. Nijedna osoba na internetu nije izuzetak od digitalnog nasilja, stoga je bitno preduzeti potrebne korake kako bismo se zaštitili. O sajber nasilju se najčešće govori kada je već prekasno, kada su posljedice cyberbullying-a nepovratne. Ne treba da bude tako! Ne treba da se stidite potražiti pomoć, jer niste vi krivi za to što vam se događa. Zato, ukoliko se vi ili neko vama blizak prepoznate kao žrtve cyberbullying-a, pričajte o tome, povjerite se roditeljima ili prijateljima, razgovarajte sa psihologom i prijavite nadležnim službama, jer nasilje na internetu ne treba da postoji! 

Ako želite da se nađete u našim rubrikama i dobijete priliku da podelite svoje priče i prilike ili ljudi iz vašeg okruženja, pišite nam na našim društvenim mrežama Instagram, Facebook, LinkedIn (mada tu smo negde i na Twitter-u) ili putem mail-a contact@pokrenise-mladi.org. 

#Pokreni se!

*Tekst je pripremio i kreirao Isidora Radan, Kreator tekstualnog sadržaja.