Da li se ikada pronašli u situaciji, kada već pola godine „ne mrdate“ sa istog mjesta? Plašite se da uradite nešto novo i neobično za vas, jer će to narušiti vaš mir i svakodnevicu, a istovremeno se osjećate loše zbog toga što već 6 mjeseci tapkate u mjestu? Niste jedini! Veliki broj ljudi, baš poput mene je iskusio ovaj fenomen, poznatiji kao „zona komfora“.  

Kada čujemo riječ komfor, pomislimo na nešto udobno, nešto u šta se ušuškamo, imamo svoj mir i ugodnost. To u neku ruku i jeste tačno. Međutim, zona komfora o kojoj trenutno pričamo nije nužno dobra za nas. Mi po prirodi težimo ka komforu, osjećaju sigurnosti i zaštićenosti. Zbog toga nas rutina smiruje, daje nam osjećaj stabilnosti i smanjuje našu anksioznost. Pitate se, zašto je onda zona komfora loša? Zar ne treba da ljudi budu relaksirani i bezbrižni?  

Naravno da da, ali ukoliko se dugo nalazimo u zoni komfora, izbjegavamo izazove i nove mogućnosti, to može imati suprotan efekat na naš život. Ostanak u zoni komfora može nas koštati brojnih propuštenih prilika, mogućnosti i pozitivnih promjena. Dugotrajno zadržavanje u komfor zoni može nas natjerati da se osjećamo loše, bezuspješno, da nismo dovoljno dobri ili sposobni u životu. 

Šta je to zona komfora? 

Pojam zone komofora, naučnici su otkrili davne 1907. godine. Zaključili su da postoji optimalan nivo stresa koji doprinosi radnoj produktivnosti, za razliku od previsokog nivoa stresa koji negativno utiče na radnu produktivnost. Zona komfora označava zonu bez stresa.  

Definisana je kao stanje u kome čovjek obavlja različite aktivnosti na već ustaljene i naučene načine, zahvaljujući kojima se smanjuje stres. Ovo čovjeku pruža stabilnost i sigurnost, te minimalizira anksioznost koja se često javlja kao odgovor na stresnu situaciju. 

Ipak, ovo ne čini zonu komfora poželjnim stanjem. Ona može imati mnogobrojne negativne posljedice, na ljudsko funkcionisanje. Ulaskom u zonu komfora, mi se plašimo prihvatiti nove izazove koji se stavljaju pred nas. Nove mogućnosti koje nam se pružaju, čine nam se previše zastrašujućim. Smatramo se nedovoljno kompetentnim i sposobnim da se uhvatimo u koštac sa takvim prilikama. Zbog toga, sve dublje tonemo u komfor zonu, a ne vidimo, niti želimo da ugledamo izlaz iz nje. „Tu nam je sigurno“, tješimo se. Ohrabrujemo sebe da ćemo sutra, baš sutra, načiniti taj prvi korak. Obećavamo sebi iznova i iznova da ćemo promijeniti postojeće navike, da ćemo preuzeti rizik i konačno se pokrenuti! Sutradan opet isto. 

Tako nam vrijeme prolazi u nedogled, a mi ne radimo ništa po pitanju izlaska iz naše komfor zone. Ali, ali, ali, i to je okej! Ljudi često nisu svjesni, koliko taj prvi korak zahtjeva snage, energije i hrabrosti. Koliko truda je potrebno uložiti, kako biste se napokon pokrenuli, ali ipak je moguće (vjerujte ovoj komformistici)!  

Iako vam se čini nemoguće, zahtjevno i previše teško, ne treba da klonete odmah na početku. Potrebno je da sebi date vremena, jer je ovaj proces dugotrajan. 

Pravite male korake 

Najbolje je krenuti postepeno, malim koracima do novih promjena. Nagli i veliki koraci na početku, mogu imati suprotan efekat. Zato je vrlo bitno da idete „step by step“. Na primjer, ukoliko želite krenuti u teretanu i trenirati, ali je to značajno izvan vaše zone komfora, za početak možete vježbati kod kuće. Vremenom, kada osjetite da ste dovoljno ojačali, možete započeti sa treninzima u teretani.  

Promijenite način na koji obavljate svakodnevne obaveze 

Rutina je bitan faktor koji doprinosi produbljivanju komfor zone. Radeći svakodnevne zadatke i aktivnosti uvijek na isti način, mi stičemo naviku da ne mijenjamo ništa u njihovom izvođenju. Zbog toga je vrlo bitno da mijenjajući način na koji obavljamo svakodnevne obaveze, mijenjamo i navike koje nas čine pasivnima. Na primjer, ukoliko svaki dan idete u istu prodavnicu, za promjenu možete otići u drugu koja je možda udaljenija od vas ili u kojoj niste nikada do sada bili. 

Postavljanje ciljeva  

Vrlo je važno da odredite ciljeve koje želite postići, kako biste znali koje aktivnosti morate preduzeti za njihovo ostvarivanje. Najbolje je da napravite listu ciljeva i aktivnosti, a zatim da te aktivnosti počnete ostvarivati, jednu po jednu. Da biste uspješno obavili aktivnosti i zadatke potrebne da dođete do određenog cilja, neizbježno je da izađete iz svoje zone komfora. Iako će u početku zahtjevati izuzetan napor od vas, bitno je da budete svjesni krajnjeg cilja, do koga će to dovesti.  

Suočite se sa strahovima 

Suočavanje sa strahovima se može ilustrovati na vrlo jednostavan način. Ukoliko imate strah od pasa, udomite psa i „ubićete dvije muve jednim udarcem“. Istovremeno ćete raditi na prevazilaženju tog straha i učinićete jedno dobro djelo. Međutim, strah ne znači nužno da se pred vama nalazi opasnost. Strah može postojati zbog suočavanja sa nepoznatim situacijama. Zbog toga je suočavanje sa vlastitim strahovima vrlo strašno. Bježeći od njih, hendikepiramo sebe. Izbjegavanje strahova nam postaje rutina, koja ima negativne posljedice po naš život. Zato je vrlo bitno izložiti se situaciji koja nam se čini zastrašujućom i suočiti se sa njom, umjesto sjediti skrštenih ruku.  

Zona komfora nas ušuškava u sigurnost i bezbrižnost, iz koje mi onako pospani i mirni posmatramo dešavanja koja promiču ispred naših očiju. Osjećamo se spokojni, a istovremeno uznemireni. Smatramo za sebe da smo istovremeno i sposobni i nesposobni. Zona komfora, iako ima svojih dobrih strana, može nas koštati još boljih prilika. Svakome od nas treba predah od svakodnevnog života i ponekad je komfor zona upravo ono što nam je potrebno. Međutim, ne smijemo dozvoliti sebi da zona komfora preuzme kontrolu nad nama. Moramo vježbati svoj izlazak iz nje, iskorak u nepoznato, u novo. Moramo biti spremni na prihvatanje novih mogućnosti i prilika koje nam se nude. Samo tako možemo ostvariti napredak, postići promjenu i ispuniti dugo snivane ciljeve. 

 

Ako želite da se nađete u našim rubrikama i dobijete priliku da podelite svoje priče i prilike ili ljudi iz vašeg okruženja, pišite nam na našim društvenim mrežama Instagram, Facebook, LinkedIn (mada tu smo negde i na Twitter-u) ili putem mail-a contact@pokrenise-mladi.org. 

#Pokreni se!

*Tekst je pripremila i kreirala Isidora Radan, Kreatorka tekstualnog sadržaja.